Savski trg i spomen obeležje

Beograd, Srbija

 

 

Konkurs za idejno

urbanističko rešenje

 

 

Autori:

 Branislav Mitrović, dia

Milun Vidić, skulptor

 Marko Todorović, dia

Milivoje Andrić, dia


 

Projektovano: 2006.

 

 

Istorijski centar grada, na potezu od Kosančićevog venca do Slavije i uz obalu

reke Save, razvija se uz pravac Karađorđeve ulice, preko Savskog trga i duž Nemanjine

ulice. Osnovna odlika je bogato arhitektonsko-urbanističko nasleđe različitih perioda, te

je stav autora zasnovan na podržavanju iskustava i unapređivanju nasleđenih ideja.

Savski trg stoga predstavlja žižnu tačku razvoja budućih prostornih događaja, a pravci

Karađorđeve, Nemanjine i Savske ulice osnovne linije razvoja.

Polazište je buduća izgradnja desne obale reke Save, prema Karađorđevoj i

Savskoj ulici. Planirana stambena i poslovna zona ostvaruje kontakt sa postojećom

strukturom preko ovih pravaca, a trg u tom smislu predstavlja tačku pre svega

saobraćajne disperzije tri ukrštena pravca. Kroz novu strukturu se otavraju saobraćajne

veze prema Novom Beogradu, preko Starog tramvajskog mosta, a ostvaruju se i

dodatne veze sa obalom.

Planirana je veza sa Terazijama, te je otvoren ozelenjeni potez terazijske terase

koji se ne mora završiti na Karađorđevoj ulici, već se nastavlja dalje u savski amfitaetar

kroz široku aleju. Uspostavlja se jasna i čvrsta izgradnja prema zelenim terasama, a u

kontaktnim zonama prema nasleđenim blokovima prosecaju se servisne i pešačke ulice.

Na nivou koji raspisivač zahteva, ovakvo rešenje je samo naznaka afirmacije ovog

poteza, te otvara mogućnosti za dalja istraživanja, posebno u kontaktnoj zoni terazijske

terase i savskog amfiteatra, te prostora oko Savskog trga.

Urbanisitčko rešenje trga utemeljeno je na postojećoj kružnoj regulaciji. Osnovni

stav je iskazan kroz odnos prema rešenju saobraćaja i mogućnostima fazne izgradnje.

Prva faza predviđa rešenje prednjeg plana trga, sa vođenjem saobraćaja u luku od

Savske prema Karađorđevoj ulici. Projektovana je nova poprečna regulacija ulice, uz

zadržavanje i izdvajnje tramvajskog saobraćaja. Druga faza omogućava potpuno

zatvaranje kružnog saobraćajnog toka, u doslednom režimu iz prethodne faze, gde se

prihvata i distribuira saobraćaj prema zoni savskog amfiteatra.

Tako je i prostorno rešenje trga u potpunosti saglasno sa prethodno izrečenim

stavovima. Prednji plan trga je realizovan kroz prvu fazu izgradnje. Blago podignuta i

zakošena površina predstavlja zaštitnu zonu prema jakom saobraćaju, a u

denivelisanom prostoru ispod nalaze se sadržaji memorijalnog karaktera, prostori za

izložbe i sl. Vodeni pojas u koji se spušta ova površina razdvaja zeleni parter od

popločanog dela trga, okrenutog prema prednjoj fasadi Glavne železničke stanice.

Spomenička skulptura tako nalazi svoje mesto u ovoj zoni preveza, na pravcu jedne od

poprečnih veza i na mestu ulaza u podzemni memorijalni centar. Elementima kamenog

popločanja, parternog tačkastog i trakastog osvetljenja, urbanim mobilijarom i visokim

zelenilom, te zadržanim postojećim i zaštićenim stablima, definisan je centralni potez

trga. Druga faza izgradnje polazi od stava da se, zadržavaju dva železnička koloseka

međunarodnog saobraćaja, i da se zadržava delimična funkcije železničke stanice

(stanica-muzej). Koloseci su na ovom mestu već spušteni ispod nivoa terena, što je

dovoljno da se cela površina tretira kao ozelenjeni trg. Prostor je definisan popločanjem,

sa elementima visokog zelenila, geometrizovanih krošnji. Spuštanjem koloseka u

podzemni nivo, otvara se mogućnost budućeg povezivanja u podzemnom nivou

prednjeg i zadnjeg plana trga, kroz različite funkcionalne sadržaje.