Vinsko selo „Šipčanik“

 

 

Podgorica, Crna Gora

 

 

Konkurs za idejno

arhitektonsko i urbanističko rešenje

 

III nagrada 

 

Autori:

Branislav Mitrović, dia

Jelena Kuzmanović, m.arch

Pavle Stamenović, dia

Miloš Paunović, dia

Ivana stamatović, dia

Marija Jakić, dia

Sonja Radović, dia

 

 

Projektant

Jelena Perović, dia

 

 

Projektovano: 2009.

 

 

Ključni pojmovi. Početne teze.

 

VINO,UZGAJANJE VINA/GROŽĐA

 prolazak kroz vinograde, scenografija

landscape, tačke, zadržavanja

 

PROIZVODNJA PRODUKCIJA VINA

(proces nastajanja vina, berba, obrada...

 Kako to prikazati?, muzej?)

 

SKLADIŠTENJE VINA

Iskladištenje vina pod posebnim uslovima,

 temperature... postojeći TUNEL ŠIPČANIK

 

PRMOVISANJE / PREZENTOVANJE VINA

kako se sve prezentuje vino,

 dizajn flaša, čaša, etikete, degustacija, ritual, prodaja

 

KONZUMACIJA VINA

ISPIJANJE VINA

 UŽIVANJE U VINU

Irestoran, bar, WINE, SPA... I

Tema. Ideja.

 

Znak u prostoru. Brdo vizuelno dominira vinogradima i cijelim Cemovskim poljem, i time

predstavlja reperni punkt u predjelu prekrivenom vinogradima. Takva eksponirana tačka

ima za resurs vojničko postrojenje koje se više ne koristi, te snažan tunelski koridor

koji penetrira celo brdo. U savremenom trenutku, ceo kompleks u vlasništvu je vinarije

Plantaže. Ako su Plantaže brend, možda najznčajniji i najuspješniji crnogorski brend,

takvom brendu potreban je znak u prostoru. Ti zasjeci i ti tuneli upravo su bili motiv i

inspiracija da se kao odgovor kreira adekvatan prostorni znak i simbol korporativne

moći Plantaža.

Priča o vinu. Karakter vinskog podruma u velikoj meri odlikuje i sam projekat. Osvajanje

utrobe brda, ne samo da je princip zatečen na datoj lokaciji, već je u samoj tradiciji

proizvodnje i konzumacije/degustacije vina upravo pećina, stena, podrum kao ambijent;

mir, senka, hladovina kao atmosfera. Autori ovog projekta nastojali su da karakter i

atmosferu vinskog podruma transponuju u jednu savremenu dinamičnu strukturu koja

svojom volumetrijom formira snažan prodor kroz brdo, time omogućujući konforan,

zasjenčen, prijatan ambijent, zaštćen od letnje žege.

Vreme i mesto. Obzirom na klimatske karakteristike podneblja i lokacije, autori su

željeli da omoguće komfor boravka, kako u letnjim, vrelim uslovima, kada ovo

arhitektonsko rešenje omogućava protok vazduha i ugodnost senke, tako i zimi, kada

obezbeđuje zaštitu od kiše.

Proces. Početnu konceptualizaciju i pozicioniranje ideje obelježila je promišljanje odnosa brda i kompleksa; prirodnog i arhitektonskog. Imamo prirodni resurs- kako reagovati, da li oponašati tradicionalne sklopove, te oblikovati tradicionalnu ambijentalnu celinu kao tvrdjavu na vrhu brda ili mimikrijom, strukturama nalik zidovima, međama, pratiti padinu brda?

Kao optimalan i najubedljiviji prostorni stav istaklo se rešenje koje nije ni jedno, ni

drugo, medutim poseduje karakteristike oba- odluka da se brdo proseče omogućava

dinamičan višenamenski prostor, atraktivan i savremen u izrazu; to rešenje čuva sliku,

prizor brda među vinogradima, a ipak označava ga i podcrtava snagom linearnosti. Kao

suplement tom prostornom simbolu, vrtačama u kamenu rešeni su svi oni programi koji

traže vizuru, a ne želi ih se eksponirati.